O Splitu:
Split je sa 210.694 stanovnika, s okolicom oko 400.000 (prema procjenama iz 2005.) drugi po velicini grad u Hrvatskoj, najznacajniji kulturni i privredni centar Dalmacije i upravno srediste Splitsko-dalmatinske zupanije, na istocnoj obali Jadranskog mora. Poznat po cuvenoj Dioklecijanovoj palaci i Festivalu zabavne muzike "Split".
Grad je kroz povijest vise puta mijenjao ime, tako ga nalazimo kao Aspalathos/Spalatos (gr.), Spalatum, Spalato (ital.), Spljet, Split. Porijeklo njegovog imena se izvodi od biljke brnistre (ili zuke) koja tamo raste u izobilju. Grcki naziv za nju je aspalathos. Po drugoj teoriji, ime je nastalo od latinske rijeci, kao uvecanica za palacu - tj. "palacetina". Po trecoj iz "spalato" = palacica, mala palaca (ital.).
Split je smjesten na jadranskoj obali u srednjoj Dalmaciji na Splitskom poluotoku. Od uzvisina, okruzuju ga u pozadini sa sjevera planina Mosor, sa sjeverozapada brdo Kozjak, sa istoka brdo Perun, a najstarije gradsko jezgro se nalazi pod brdom Marjan, koje se nalazi zapadno od starog gradskog jezgra. Splitski poluotok okruzuju otok Brac, Hvar, Solta i Ciovo. Trajekti iz luke Split cesto su jedina veza otoka srednje Dalmacije s kopnom.
Izvor: Wikipedia (HRV)
Quelle: Wikipedia (DEU)
Source: Wikipedia (ENG)
|
O Dalmaciji:
Dalmacija (tal. Dalmazia, lat. Dalmatia) je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj. Prvi put se spominje u I. stoljecu kao naziv za podrucje izmedju Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su siri prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani.
Iako se prostorni opseg Dalmacije u proslosti znatno mijenjao, taj se pojam odrzao od antickog doba do danas.
Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na podrucje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Ostro na jugu. Tako izdvojena cjelina identicna je s pojmom Juzno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog sredista triju regionalnih centara: Zadra, Sibenika i Dubrovnika.
Juzno hrvatsko primorje ili Dalmacija izduzen je primorski pojas, oko 400 km duzine i do 70 km sirine u sredisnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omedjen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamesnice, dok je prema jugoistoku prirodna medja manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaledju priobalnog pojasa.
Prostire se na povrsini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% povrsine Hrvatske, a tu je 2001. zivjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosjecna gustoca naseljenosti je niza od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2).
Izvor: Wikipedia (HRV)
Quelle: Wikipedia (DEU)
Source: Wikipedia (ENG)
|